1 INTELIGENCIJA I UMJETNA INTELIGENCIJA
1
PREDGOVOR
Područje računalnih znanosti koje se bavi inteligentnim tehnologijama danas je industrija koja
zapošljava velik broj stručnjaka, pa je kolegij koji uvodi studente u tehničke primjene inteligentnih
tehnologija sastavni dio svih studijskih programa računalnih znanosti. Tako je i u studijskim programima
računarstva i računalnog inženjerstva na FESB-u gdje je kolegij Umjetna inteligencijaobavezni kolegij,
a na ostalim studijima izborni. Naziv kolegija trebao bi biti Uvod u umjetnu inteligenciju s obzirom na
to da je ovo područje danas toliko veliko da se u okviru kolegija tjednog opterećenja 2 sata predavanja i 2
sata vježbi, može stvarno dati samo uvod u umjetnu inteligenciju.
Ovim smo udžbenikom čitateljima pokušali približiti i objasniti osnovne pojmove vezane uz
nebiološku inteligenciju, koja osim povijesno najstarije dobre staromodna umjetne inteligencije(engl.
GOFAI Good Old Fashioned Artificial Intelligence) obuhvaća i računsku i distribuiranu inteligenciju,
te pokazati da se ponekad za rješavanje kompleksnih problema (engl. complex problems)
1
kriju
relativno jednostavna programska rješenja. Udžbenik je prije svega posvećen dobroj staromodnoj
umjetnoj inteligenciji koja nam daje temeljna znanja ovog područja. Bavimo se problemom rješavanja
kompleksnih zadataka koje nije moguće riješiti klasičnim algoritamskim načinom, već je za njihovo
rješenje potrebno specifično znanje koje koristi čovjek prilikom njihovog rješavanja. Zbog toga je pojam
znanja specifičan za sve inteligentne tehnologije. Kod dobre staromodne umjetne inteligencije znanje
je prisutno cijelo vrijeme prilikom funkcioniranja sustava i pohranjeno je u posebne strukture koje se
nazivaju baze znanja, a kod računske inteligencije znanje je prisutno na početku kada se projektira
sustav računske inteligencije. Upravo zbog toga centralni dio ovog udžbenika posvećen je znanju,
njegovom prikupljanju, kodiranju i pohrani kao i njegovoj primjeni kod zaključivanja i rasuđivanja.
Drugo važno područje koje ovaj udžbenik obrađuje su specifične metode rješavanja kompleksnih
zadataka koje nazivamo pretraživanje. Kompleksne zadatke najčešće rješavamo pretražujući bazu
1
Engleska riječ complex na hrvatski se najčešće prevodi kao složen iako bi joj puno više odgovarao prijevod
kompleksan, kojem smo se i mi u ovom tekstu priklonili. Složeno je ono što se sastoji od više različitih dijelova, a
kompleksno uz to može biti i zamršeno, zapleteno i komplicirano, a takvi su upravo zadaci kojima se bavi umjetna
inteligencija.
Ovim smo udžbenikom čitateljima pokušali približiti i objasniti osnovne pojmove
vezane uz nebiološku inteligenciju, koja osim povijesno najstarije dobre
staromodna umjetne inteligencijeobuhvaća i računsku i distribuiranu inteligenciju,
te pokazati da se ponekad za rješavanje kompleksnih problema mogu primijeniti
relativno jednostavna programska rješenja.
1 INTELIGENCIJA I UMJETNA INTELIGENCIJA
2
znanja kako bismo sustavno gradili prostor rješenja zadatka i pronašli put od početnih stanja do nekog
od ciljnih stanja koja nam daju rješenje kompleksnog zadatka.
Treće važno područje kojim se umjetna inteligencija bavi je područje učenja i to posebno strojnog
učenja, pa je jedan dio ovog udžbenika posvećen upravo toj temi.
Kako je umjetna inteligencija dio računalnih znanosti, ne možemo ništa bez programiranja i
programskih jezika. U okviru umjetne inteligencije razvili su se specifični programski jezici Lisp i Prolog
kojima je posvećen dio ovog udžbenika i jedan dio laboratorijskih vježbi kolegija. Treći jezik koji u
posljednje vrijeme postaje značajan u umjetnoj inteligenciji je Python, pa je i on našao mjesto u ovom
udžbeniku.
Kako se kretati kroz poglavlja, najbolje ilustrira slika 1-1 koja daje i kratki pregled svega što ovaj
udžbenik obuhvaća.
Slika 1-1. Teme iz područja#umjetne inteligencije koje obrađuje ovaj udžbenik
1 INTELIGENCIJA I UMJETNA INTELIGENCIJA
3
Nadamo se da će nekog od čitatelja udžbenik potaknuti na samostalna istraživanja i
produbljivanja znanja iz drugih područja. Zbog toga smo, gdje je god bilo moguće, ukazali na literaturu
kojom se znanje može produbiti. Posebnu smo pažnju kod pisanja teksta posvetili i ljudima koji su
doprinijeli razvoju ovog područja, pa na puno mjesta uz spomen imena dajemo i godine kada je autor živio
i stvarao, a čitatelje pozivamo da zavire i u njihove biografije. Znanost je veliki mozaik koji slaže puno,
puno znanstvenika bez kojih ne bi bilo ni znanstvenih doprinosa. Poznavanje engleskih naziva pojmova
u tehnici je vrlo važno, pa smo uza sve značajne pojmove u zagradama dali u kurzivu i njihove engleske
nazive i kratice.
Iza svakog poglavlja u odvojenom dijelu je mali dodatak koji je posvećen zanimljivim primjerima
primjene umjetne inteligencije i inteligentnih tehnologija u različitim područjima ljudske djelatnosti.
Udžbenik prati i web-portal na adresi http://ai.fesb.hr koji smo zamislili kao središnje mjesto na
kojem ćemo postaviti digitalnu verziju udžbenika, te ga povremeno nadopunjavati sadržajima koji nisu
stali u sam udžbenik. Zbog toga pozivamo čitatelje da povremeno posjete ovaj web-portal.
Napomena: Sve ilustracije originalno su rađene za ovaj udžbenik, a sve ikonice koje su korištene
u njihovoj izradi su sa slobodnom, ne-ekskluzivnom, besplatnom, prenosivom licencom (engl. Non-
exclusive, Royalty-free, Transferable, Worldwide Licence) preuzete s web-stranice https://ya-
webdesign.com."Sve fotografija su fotografije autora ili fotografije sa slobodnom licencom, na primjer s
web-stranice https://pixabay.com, dok su kod nekih fotografija licencna prava spomenuta uz njih.
................................................
Dodatak: Jedan od najdugoročniji projekata umjetne inteligencije
je projekt Cyc (čita se Sajk) kojeg je 1984.g. pokrenuo Douglas
Lenat. Projekt je aktivan još i danas u okviri tvrtke Cycorp
2
kojoj je
na čelu Lenat. Cilj projekta je bio (i ostao) stvoriti sveobuhvatnu
ontologiju i bazu znanja koja bi obuhvaćala sve ono što mi znamo u
okviru našeg zdravorazumskog znanja (engl. Common Sense
Knowledge), te je kodirati u strojno razumljivom obliku, korištenjem
posebno razvijenog ontologijskog jezika CycL. Cyclova ontologija
danas uključuje par miliona termina podijeljenih u individualne
pojmove (entitete), predikate (relacije, atribute, svojstva, funkcije) i
kolekcije. Primjeri su: (#$capitalCity #$France #$Paris) koji
formalno iskazuje tvrdnju „Pariz je glavni grad Francuske.” ili
(#$isa #$BillClinton #$UnitedStatesPresident) koja znači
Bill Clinton pripada kolekciji Predsjednici SAD-a”.
2
Više detalja na https://cyc.com.
3
Ime Watson je dobio u spomen na osnivača IBM-a Thomasa Johna Watsona (1874.1956.). Više detalja na
https://www.ibm.com/watson.