Rječnik

Tehničke znanosti, tehnika i tehnologija

Tijekom proteklih mjeseci održali smo brojne rasprave o tome kako pridonijeti promišljanju gospodarskog razvoja, o hrvatskoj razvojnoj politici i o strategiji. Često smo u raspravama čuli upotrebu pojma tehnologija, pa i različite besmislene složenice: tehnološki razvoj, tehnološki sustav, tehnološka politika, itd. Dobar povod da se osvrnemo na skup riječi ključnih za područje djelovanja Akademije: znanost, tehnika, tehnologija, znanstveno znanje, tehničko znanje....

Prooučavajući različite izvore znanja, rječnike i rasprave, izveli smo definicije koje najbolje opisuju suvremeni smisao navedenih i bliskih im pojmova:

proučavanje n, study

a) svjesni proces stjecanja znanja i spoznaja čitanjem, istraživanjem, opažanjem, itd.;

b) pažljivo i kritičko ispitivanje i istraživanje stanovitog predmeta, događaja, pojave, itd.

znanost f, science

Proučavanje u svrhu svrstavanja i sređivanja činjenica, formuliranja kvantitativnih zakona u svrhu određivanja naravi ili načela onoga što se spoznaje.

Proizvod znanosti jest znanstveno znanje, scientific knowledge.

prirodna znanost, natural science

Proučavanje prirode i fizičkog svijeta. Prirodne znanosti su, npr., botanika, zoologija, kemija, fizika, geologija.

tehnička znanost, engineering

Proučavanje uz eksperimentalno israživanje svojstava tvari, pretvorbe energije i komuniciranja u svrhu ostvarenja ljudskih potreba: sustava, tvorevine, materijala, proizvodnih postupaka, umotvorina, uslužnih djelatnosti, itd.

tehničko znanje, technical knowledge

Proizvod tehničkih znanosti koji sadrži odgovore na pitanja kako projektirati, konstruirati, graditi, proizvoditi, rukovati i prometati materijale, generirati i distribuirati energiju, postupati s informacijama i prenositi ih, voditi procese, organizirati rad, itd.

tehnika f, technics, technique

a) sinonim za tehničke znanosti;

b) način postupanja s gledišta praktičnih i formalnih pojedinosti ili način uporabe temeljnih vještina pri izvođenju stanovitih operacija ili umjetničkog djela;

c) stupanj ekspertnosti pri izvođenju stanovite operacije;

d) metoda, način ostvarenja nečega.

Pojam tehnologija, koji temeljno označava izradu i uporabu tvorevine, danas je u velikoj mjeri teško opisiva djelatnost.

Tako Lowell W. Steal 1989. piše o tehnologiji sljedeće: “Pojam postaje stanovito abrakadabra. Poput ljepote je. Oni koji je imaju, brinu se kako je sačuvati. Oni koji je nemaju, osjećaju se nepovlaštenima i teže da je se domognu.”

Ipak, potreba razmišljanja o tehnologiji ostala je jednako važna do današnjih dana, pa se, štoviše, zbog svojstvene kompleksnosti suvremenih tehnologija, razvijaju i različita razmišljanja, od znanstvenog do ekonomskog, psihološkog, filozofskog, itd. Odatle i različito shvaćanje i tumačenje pojma tehnologija.

tehnologija f, technology

a) primijenjena znanost (vidi: Bunge, 1966.);

b) znanje kako činiti i upotrebljavati stvari;

c) postupak provedbe stanovitog zadatka;

d) sustav pomoću kojeg stanovito društvo zadovoljava

svoje potrebe i želje (vidi: Steel, 1989.).

U našim komunikacijama najčešće se oslanjamo na shvaćanje prema kojem pojam tehnologija znači znanje kako činiti i upotrebljavati stvari, izrađivati i upotrebljavati tvorevine (vidi: Mitcham, 1994.).

Izvori

1. J. Božičević, Tehnologijski jaz i održivi razvoj,

Ekonomija (2) (1996), 233–250.

2. M. Bunge, Technology as Applied Science, Technology and Culture 7 (3) (1966), 329–347.

3. C. Mitcham, Thinking Through Technology, The University of Chicago Press, Chicago 1994.

4. A. Pacey, The Culture of Technology, MIT Press, Cambridge, Massachussets 1984.

5. L.W. Steel, Managing Technology, McGraw-Hill, New York 1989.

Juraj Božičević