 |
Uvod u programiranje |  |
Maja Čić |
Događaji i interaktivnost
Događaji su, poput svega u Javi, predstavljeni objektima.
Postoji nekoliko različitih vrsta događaja, a svaka vrsta zasebno predstavljena
je klasom. Sve klase događaja korištene u AWT-u su podklase apstraktne klase
java.awt.AWTEvent. Klase događaja koje opisuju
točno određene vrste događaja, poput MouseEvent
i ActionEvent, nalaze se u paketu java.awt.event.
Da bi događaj imao utjecaj, potrebno je da program otkrije događaj i odgovori
na njega. Za svaku klasu događaja postoji interface
koji određuje jednu ili više metoda za odgovor na događaje te klase. Na primjer
uz klasu ActionEvent vezan je interface
koji se zove ActionListener. To sučelje definira
metodu, "public void actionPerfromed(ActionEvent
evt)". Objekt koji želi odgovoriti na događaje mora primjeniti ovaj
interface. Na primjer, ako aplet MyApplet
treba odgovoriti na događaje, definicija klase apleta mora izgledati ovako:
public class MyApplet extends Applet implements ActionListener {
. . . // druge varijable, metode, itd.
public void actionPerformed(ActionEvent evt) {
. . . // odgovor na događaj (action event) evt
}
. . . // druge varijable, metode, itd.
}
Primjenom ActionListener
sučelja, objekt postaje sposoban "slušati" događaje. Ali
prije nego može stvarno "čuti" događaje, mora biti prijavljen kao
slušač događaja (action listener). Događaje stvaraju
komponente. Tako, na primjer, kad korisnik pritisne tipku, generira se jedan
događaj. Svaka komponenta koja može stvarati događaje ima definiranu metodu
addActionListener, koja služi za prijavljivanje
slušača događaja kod komponente. Kad komponenta stvori događaj, obavještava
sve prijavljene slušače događaja pozivanjem njihovih actionPerformed()
metoda.
Na primjer, ako MyApplet kreira tipku commandButton
i želi primiti obavijest kad korisnik pritisne tu tipku, aplet mora pozvati
metodu commandButton.addActionListener(this).
Riječ this odnosi se na sam aplet , a znači
da će obavijest biti poslana apletu pozivanjem actionPerfomed()
metode apleta. Očito, mjesto na kojem će aplet kreirati commandButton
i postaviti sebe kao slušača je init() metoda
koja bi onda izgledala ovako:
public void init() { // inicijalizacijska metoda za aplet definiran klasom MyApplet
. . . // neke naredbe
commandButton = new Button("Do It!");
commandButton.addActionListener(this);
. . . // dodaj commandButton u aplet ili u neki container
. . . // još naredbi
}
Naravno, svaki objekt može imati ulogu slušača događaja
pod uvjetom da primjenjuje ActionListener
sučelje, ne mora to biti aplet s tipkom, pa niti ni GUI komponenta.
Prilikom poziva actionPerformed() metode,
prosljeđuje joj se parametar tipa ActionEvent
koji sadrži podatke o određenom događaju koji se dogodio. Metode za pristup
ovim podacima su određene u ActionEvent klasi.
Svaki tip događaja je predstavljen različitom klasom jer svaki zasebni tip
događaja šalje slušačima različite podatke.
Praćenje događaja za miša
Postoje dvije klase događaja vezane uz miš: MouseEvent i MouseMotionEvent. Također postoje dva sučelja za slušanje: MouseListener i MouseMotionListener. Sučelje MouseLlistener deklarira metode:
public void mousePressed(MouseEvent evt);
public void mouseReleased(MouseEvent evt);
public void mouseClicked(MouseEvent evt);
public void mouseEntered(MouseEvent evt);
public void mouseExited(MouseEvent evt);
a MouseMotionListener deklarira
public void mouseMoved(MouseEvent evt);
public void mouseDragged(MouseEvent evt);
Sve komponente mogu generirati događaje miša. Objekt
koji želi odgovoriti na ove događaje mora implementirati
jedno ili oba ova sučelja. Također se mora prijaviti
kod komponente pozivanjem metode
addMouseListener() i/ili addMouseMotionListener().
Objekt koji primjenjuje MouseLIstener mora
dati definicije za svih pet metoda u tom sučelju, čak i ako se sastoje od praznih
zagrada. Slično tome, objekt koji primjenjuje MouseMotionListener sučelje mora
definirati i mouseMoved() i mouseDragged()
metode.
Komponenta poziva mousePressed() metodu kad
god je jedna od tipki na mišu pritisnuta dok je pokazivač iznad komponente.
Nakon toga će pozvati mouseReleased() metodu
nakon što se tipku pusti, čak i ako se pokazivač pomakao izvan komponente. Metoda
mouseClicked() poziva se ako je tipka pritisnuta
i puštena na istom mjestu. Poziva se kao dodatak mousePressed()
i mouseReleased() metodama. Ako bi željeli
jednostavno odgovarati ne pritiske tipki na mišu, najjednostavnije je raditi
s mousePressed() metodom, a definicije mouseReleased()
i moseClicked() ostaviti prazne.
Metoda mouseDragged() poziva se kad korisnik
pomiče miša držeći pritisnutu jednu od tipki na mišu. Broj poziva mouseDragged()
metode između poziva mousePressed() i mouseReleased()
nije ograničen, a uvijek se poziva mouseDragged()
metoda klase elementa u kojem je tipka prvi put pritisnuta, čak i kad je pokazivač
izašao iz te komponente.
Metode mouseEntered(), mouseExited()
i mouseMoved() rijeđe se koriste, a odnose
se na kretanje miša dok ni jedna tipka nije pritisnuta. Njihova značenja su
očita: mouseEntered() i mouseExited()
se mogu, na primjer, koristiti za promjenu izgleda komponente dok je pokazivač
na njoj, a mouseMoved() se može koristiti za
pomicanje nekog pokazivača po ekranu. Promotrimo to na primjeru platna koje
mijenja boju kad korisnik pritisne tipku na njemu:
class ColorChangeCanvas extends Canvas implements MouseListener {
int currentColor = 0; // 0 za crvenu, 1 za plavu, 2 za zelenu
ColorChangeCanvas() { // konstruktor
setBackground(Color.red);
addMouseListener(this); // Canvas će "slušati" vlastite događaje miša.
}
public void mousePressed(MouseEvent evt) {
// Kada je korisnik kliknuo na platno;
// mijenja boju svoje pozadine i ponovno iscrtava aplet.
currentColor++;
if (currentColor > 2)
currentColor = 0;
switch (currentColor) {
case 0: setBackground(Color.red); break;
case 1: setBackground(Color.blue); break;
case 2: setBackground(Color.green); break;
}
repaint();
}
public void mouseReleased(MouseEvent evt) { } // Definicije koje
public void mouseClicked(MouseEvent evt) { } // zahtijeva MouseListener
public void mouseEntered(MouseEvent evt) { } // sučelje.
public void mouseExited(MouseEvent evt) { }
} // end class ColorChangeCanvas
U ovom slučaju ista klasa koja generira događaje miša ujedno
i sluša te događaje, što je česta pojava za događaje miša i tipkovnice.
Često je potrebno odrediti položaj pokazivača na ekranu u trenutku kad je
tipka na mišu pritisnuta. Ovaj podatak se može dobiti kroz parametar evt
tipa MouseEvent. Za dobijanje položaja pokazivača
potrebno je pozvati evt.getX() i evt.getY()
metode koje vraćaju cjelobrojne vrijednosti x i y koordinate koordinatnog
sustava komponente pri čemu je gornji lijevi kut (0,0).
Metoda evt.isMetaDown() vraća logičku vrijednost
true ako je pritisnuta desna tipka na mišu,
a evt.isAltDown() vraća true
ako je pritisnuta srednja tipka na mišu.
Sljedeći primjer apleta odgovara na bilo koji od sedam mogućih događaja miša
prikazujući koordinate pokazivača, vrstu događaja i popis svih pritisnutih
modifikatorskih tipki (Shift, Control,
Meta, Alt). Izvorni
kod apleta je u SimpleTrackMouse.java .
Jedna od radnji koje je moguće obavljati mišem je povlačenje. Povlačenje znači pomicanje miša uz istovremeno držanje pritisnute tipke na mišu. Da bi komponenta odgovorila na povlačenje, potrebno je napisati tri metode: mousePressed(), mouseDragged() i mouseReleased(). Odgovor na jednu radnju povlačenja je raspoređen preko tri metode. Osim toga, mouseDragged() metoda može biti pozvana više puta dok se miš pomiče. Potrebno je postaviti nekoliko varijabli instance koje prate šta se događa između poziva metode. Razmotrimo primjer programa koji omogućava korisniku crtanje krivulja mišem, znači prilikom svakog pomaka miša crta liniju između prethodne i sadašnje lokacije pokazivača:
int prev_x; // prethodna x koordinata miša
int prev_y; // prethodna y koordinata miša
public void mousePressed(MouseEvent evt) {
prev_x = evt.getX(); // zabilježi položaj miša
prev_y = evt.getY();
}
public void mouseDragged(MouseEvent evt) {
int new_x = evt.getX();
int new_y = evt.getY();
... // nacrtaj crtu između (prev_x,prev_y) i (new_x,new_y)
prev_x = new_x;
prev_y = new_y;
}
public void mouseReleased(MouseEvent evt) {
int new_x = evt.getX();
int new_y = evt.getY();
... // nacrtaj crtu između (prev_x,prev_y) i (new_x,new_y)
}
Sljedeći aplet je jednostavni primjer programa koji koristi ovu tehniku. Aplet koristi sliku koja nije prikazana na ekranu da bi spremio kopiju skice, da bi je mogao ponovo nacrtati ako bude potrebno. Kad god treba isctati sliku, ona se iscrtava na samom apletu i na pričuvnoj kopiji u neprikazanoj slici. Dodatna mogućnost ovog apleta je brisanje skice pritiskom na desnu tipku miša. Izvorni kod ovog jednostvnog programa za skiciranje nalazi se u datoteci TrivialSketch.java .