I na kraju smo došli do realizacije digitalnog vođenja. U poglavlju 5 projektirali smo diskretni regulator i prikazali ga bilo u obliku impulsne prijenosne funkcije, bilo u obliku koeficijenata povratne veze varijabli stanja. Konačna izvedba regulatora je program digitalnog računala koji se temelji na aritmetičkim operacijama i pamćenju prošlih vrijednosti. Zbog toga prije samog kodiranja, pisanja programa za digitalno računalo, diskretni regulator trebamo prebaciti u oblik pogodan za programiranje. To je jednadžba diferencija koja iskazuje vrijednost upravljanja u trenutku kT u(kT) kao funkciju ulaznog signala regulatora e(kT) i njegovih prošlih vrijednosti e[(k-1)T], ..., e[(k-n)T] i svojih vlastitih prošlih vrijednosti u[(k-1)T], ..., u[(k-n)T]. Postupak se zove realizacija digitalnog vođenja i o njoj govorimo u poglavlju 6.1.

Sljedeće je poglavlje posvećeno nekim od problema primjene (implementacije) diskretnog vođenja s obzirom da digitalna računala koja koristimo imaju i ograničeni takt u kojem rade i ograničenu duljinu digitalne riječi kojom prikazujemo brojeve. Osvrnut ćemo se još na neke probleme implementacije.

Nakon toga slijedi kratki prikaz tehnologije digitalnog vođenja - od edukacijskih do komercijalni sustava, od samostalnih do ugradbenih jedinica.